Finansije i Osiguranje - Hrvatska

Građani imaju 30 posto loših kredita

Djelomično nadoknadivi i potpuno nenadoknadivi krediti ili takozvani loši krediti na kraju prošle godine iznosili su 36,2 milijarde kuna i među svim kreditima njihov je udjel 12,42 posto, pokazuje najnovije nekonsolidirano privremeno izvješće Hrvatske narodne banke (HNB).

U strukturi loših kredita, najveći udjel odnosi se na plasmane trgovačkim društvima (24,7 milijardi kuna), a slijedi sektor stanovništva (11,02 milijardi kuna), dok je najmanji udjel plasmana državnim jedinicima sa 93,2 milijuna kuna.

Pogledamo li malo detaljnije kredite građana, evidentno je da se najveći dio loših kredita, točnije 6,8 milijardi kuna, odnosi na tzv. ostale kredite u koje se, među ostalim, ubrajaju nenamjenski, potrošački i okvirni krediti (dopušteni minusi na tekućim računima). Slijede stambeni krediti kod kojih je ukupno 3,1 milijardi kuna djelomično nadoknadivih i onih potpuno nenadoknadivih. U slučaju hipotekarnih kredita, loših je u vrijednosti od 695,6 milijuna kuna, kredita za kupnju vozila 181,5 milijuna kuna, a kredita po kreditnim karticama 164,3 milijuna kuna.

Podaci s kraja 2010. godine pokazuju da je i tada najveći udjel loših kredita stanovništva otpadao na takozvane ostale kredite i stambene, a redoslijed udjela nije se mijenjao niti kod hipotekarnih, autokredita i kredita na karticama.

Naime, na kraju 2010. godine ukupni loši krediti iznosili su 30,8 milijardi kuna i njihov udjel u ukupnim kreditima dosezao je 11,23 posto. Najveći udjel i tada su držala trgovačka društva (20,2 milijarde kuna), a slijedio je sektor stanovništva sa 9,9 milijardi kuna (za razliku od 11 milijardi kuna na kraju prošle godine).

Prema podacima samo za 2011., loši krediti rasli su tijekom cijele godine. To je bilo i očekivano s obzirom na prethodne najave analitičara prema kojima su tijekom prošle godine loši krediti trebali doseći plafon. Već potkraj 2010. godine, analitičari su upozoravali da bi se do sredine 2011. mogao očekivati daljnji porast udjela loših kredita, što je trebalo snažno utjecati na profitabilnost banaka i smanjenje njihove dobiti, što se u toj mjeri ipak nije dogodilo. Oni pesimističniji tada su govorili i da bi takvi nenaplativi ili djelomično naplativi krediti mogli rasti i nakon prve polovice sljedeće godine, što se pokazalo točnim.

U tom kontekstu, spomenimo i rezultate studije o bankarskom sektoru koju je nedavno predstavio UniCreditov odjel za strateške analize u zemljama srednje i istočne Europe. Studija je pokazala da je protekle godine kreditna aktivnost u tim zemljama nastavila rasti, iako nešto sporije. Rast je bio dodatno usporen u drugom dijelu godine, a povećanje kreditiranja ostvareno je zahvaljujući sektoru poduzeća.

Unatoč očitom pogoršanju uvjeta financiranja, rezultati bankarskog sektora u drugoj polovici 2011. poboljšani su u nizu parametara. Posebno je važno što je kvaliteta kredita općenito bila stabilizirana zahvaljujući oporavku kreditiranja i poboljšanju makroekonomskih uvjeta. Tako prosječni udjel loših kredita u regiji nije povećan od kraja 2010. te se procjenjuje da je dosegnuo 14 posto potkraj prošle godine.

U sljedećem bi se razdoblju, navodi se u studiji, rast kreditiranja trebao usporiti u usporedbi s pretkriznim razdobljem, ali i dalje biti lagano iznad 10 posto. Glavni ekonomist SG Splitske banke Zdeslav Šantić kaže kako očekivanja za domaće gospodarstvo tijekom ove godine uglavnom ukazuju na zadržavanje nepovoljnih trendova, kako u pogledu razine gospodarske aktivnosti, tako i u pogledu kretanja na domaćem tržištu rada. U skladu s tim, ističe Šantić, moguća su daljnja pogoršanja kvalitete kreditnog portfelja. Kod poduzeća predviđa daljnji rast udjela loših plasmana, što će biti povezano s mogućim padom BDP-a u eurozoni i Hrvatskoj. Istodobno, daljnje smanjenje zaposlenosti i realnih neto plaća povećat će pritisak na rast problematičnih kredita i u sektoru kućanstava.

Inače, rastu udjela loših kredita pridonosi i znatno manja potražnja za novim kreditima, pogotovo kad je riječ o stanovništvu. Stoga, tijekom ove godine treba očekivati daljnji rast rezervacija za potencijalne gubitke, zaključuje Šantić.